Parkinsonova bolest
Parkinsonova bolest je kronični neurološki poremećaj s početkom najčešće između četrdesete i sedamdesete godine života. Danas u svijetu postoji više od pet milijuna oboljelih od te bolesti uz pojavnost kod jednog od 100 ljudi starijih od 60 godina.
Glavni simptomi u Parkinsonovoj bolesti su motorički, što znači vidljivi poremećaji izvođenja normalnih kretnji. Može se uočiti tremor u mirovanju, a označava nekontrolirane pokrete ekstremiteta uglavnom u mirovanju uz prestanak tijekom izvođenja neke radnje. Osim toga tipična je bradikineza; usporenost kretnje i gubitak spontanih i voljnih pokreta. U sklopu toga kod oboljelog se može uočiti smanjena ekspresija lica, usporen, monoton govor, usporen hod sitnim koracima uz oskudne sukretnje rukama. Neuobičajena ukočenost ekstremiteta ili dijela tijela naziva se rigor uslijed čega su ektremiteti i cijelo tijelo teže pokretni, stav bolesnika je pognut, otežano se ustaje iz sjedećeg položaja. U Parkinsonovoj bolesti može se javiti i posturalna nestabilnost, odnosno poteškoće održavanja ravnoteže i smetnje koordinacije.
Ne postoji siguran objektivan test za potvrdu dijagnoze Parkinsonove bolesti (više u blog članku sve što trebate znati o Parkinsonovoj bolesti) već se u tom smislu oslanja na postojanje tipične kliničke slike i pozitivnog odgovora na liječenje specifičnim lijekovima. U svakodnevnoj kliničkoj praksi uočava se da dio bolesnika i njihovih bližnjih dugo vremena ne obraća pažnju na simptome kao što su tremor i usporenost kretnji, misleći kako se radi o normalnom procesu starenja. Isto tako, sve je više dokaza da se u sklopu Parkinsonove bolesti, osim uobičajenih motoričkih simptoma, javljaju i drugi nemotorički simptomi koji često ostaju neprepoznati, a uzrokuju značajne tegobe u svakodnevnom životu pojedinca.
Stoga je od iznimne važnosti osvijestiti javnost o potrebi pravovremenog uočavanja simptoma zbog kojih treba zatražiti liječničku pomoć kako bi se što ranije utjecalo na bolju kvalitetu života oboljelog od Parkinsonove bolesti.
U skupinu primarnog parkinsonizma, osim Parkinsonove bolesti ubraja se i skupina »atipičnih« parkinsonskih poremaćaja. Atipični parkinsonizam ili poznat kao parkinsonizam plus sindromi su karakterizirani brzo progresivnim simptomima parkinsonizma, osobito rigorom i bradikinezom, uz često rani razvoj posturalne nestabilnosti (unutar 3 godine od početka simptoma), slabiji ili prolazni učinak na dopaminergičku terapiju te druge pridružene znakove kao što su paraliza vertiklanog pogleda, rani poremećaj autonomnih funkcija, simptomi poremećaja motoričke funkcije i funkcije malog mozga. Tu spadaju multipla sistemska atrofija (MSA), demencija Lewyjevih tjelešaca (DLB), progresivna supranuklearna paraliza (PSP) i kortikobazalna degeneracija (CBD).
